|
Priroda/Ljudi
View
Gallery
Viktor Daldon, Slaven Tolj, Sandra Sterle,
Ivan Šeremet, Denis Kraškovic, Ivana Franke, Luko
Piplica, Alem Korkut.
- Trafo Gallery ,Budimpešta 16 svibanj - 11 lipanj
2002
- Galerija Balen i Muzej brodskog Posavlja, Slavonski Brod,
17 rujan - 4 listopad 2002
Kustosi: Maja i Reuben Fowkes
 Intrigantna
ideja Priroda/Ljudi otvara se brojnim interpretacijama. Podrazumijeva
podjelu na civilizaciju i prirodni svijet, ali i nudi mogucnost
prevladavanja razlika. Takoder ukljucuje delikatni koncept
'ljudske prirode', koji je stoljecima razdvajao filozofe na
zastupnike nemilosrdnog 'zakona dzungle' i na one koji vjeruju
u iskonsku dobrotu 'plemenitog divljaka'. Rasprave pobornika
optimistickog i pesimistickog poimanja ljudskog karaktera
su zakomplicirane i postmodernistickim uvjerenjem kako je
ljudska priroda samo-referentna lingvisticka konstrukcija,
koja ima smisao jedino u odredenom kulturnom kontekstu. Usprkos
tome, mi još uvijek osjecamo zelju za daljnjim istrazivanjem
tajnovitosti ljudske prirode, a umjetnost, u tom smislu, moze
preuzeti ulogu otkrivanja i izrazavanja globalne podsvijesti.
Zajedno s ostalim srednjoeuropskim zemljama, Hrvatska se suocava
s izazovom kako zaštititi prirodni okoliš i sacuvati
lokalne kulturne raznolikosti. Na izlozbi su predstavljena
djela s osebujnim znacajkama lokalne pripadnosti, bilo da
se radi o odredenim zemljopisnim lokacijama, bilo na razini
kolektivnog iskustva u suvremenom hrvatskom kontekstu. Nepogrešiva
prisutnost duhovne dimenzije takoder se moze išcitati
iz ovih djela.
Svjedoci smo rastuce tendencije trazenja
novih oblika spiritualnosti i ponovnog otkrivanja etike u
umjetnosti. Prema rekonstruktivnom postmodernizmu, kljucnim
pojmovima ljudske kreativnosti smatraju se meduljudska povezanost,
društvena odgovornost i ekološka osjetljivost. Poziva
se na ponovno ispunjenje ljuske duše carima i cudenjem.
Priroda /Ljudi govori o shvacanju krhkosti ravnoteze u prirodi,
o dragocjenosti domaceg nacina zivota i o tome koliko sve
ovisi o nama.
 Viktor
Daldon je slikar koji se ovom prigodom predstavlja serijom
fotografija suvremenih svetaca. Na fotografijama se vide prolaznici
snimljeni ispred neonskog znaka farmaceutske tvrtke, koji
oko njihovih glava stvara svijetlecu aureolu. Postoje reminiscence
na renesansno slikarstvo, ali suvremeni
sveci su samo obicni ljudi uhvaceni u prolazu glavnim
zagrebackim trgom. Kroz društvenu i prostornu intervenciju
umjetnik nas ohrabruje da potrazimo nešto sveto jedni
u drugima i u sebi samima.
Ivana
Franke se sluzi materijalima kao što su parafin,
papir, konac i silikonske niti pri stvaranju site-specific
instalacija koje nam prenose osjecaj netrajnosti. Prozirnost
struktura koje ona gradi omogucuje promatracu istovremeno
percipiranje cjeline. Njeni radovi su njezni, osjetljivi i
krhki i prizivaju nam u misli apstraktne dimenzije ljudskog
uma i prirodnu tišinu prostora.
Kipar Alem Korkut istrazuje prirodne oblike
i procese. Djelo Momento
mori - ja se izravno suocava s univerzalnim problemom
smrti, razdvajanjem duha i tijela, kao i mitom o individualnoj
besmrtnosti u kamenu. Video snimka dokumentira postepeno raspadanje
umjetnikovog autoportreta u glini, smještenog u akvarij
s vodom. Konacni rezultat procesa rastapanja je beznacajna
gomila sedimentiranog blata. Ovaj je rad poeticna meditacija
o neizbjeznosti fizickog raspadanja. U ovoj posljednjem stadiju
ljudi ponovno postaju dio prirode.
 Stvaralaštvo
kipara Denisa Kraškovica prozeto je uvjerljivim humanizmom
i afirmativnim duhom. Lezeci u mrezi, promatrajuci pejzaze
koji se ponavljaju, rastrgani smo izmedu meditacije i apatije.
Iako se Pobjeda
lijenosti moze citati kao kritika ljudskog nemara prema
prirodi, na nju se moze gledati i kao na poziv na opuštanje.
Ovaj rad nam sugerira da ne gledamo na zivot kao borbu nego
slavimo istinsku prirodu postojanja.
Cempresi koje je Luko
Piplica fotografirao imaju fizicke abnormalnosti prouzrocene
podzemnim strujanjima energije. Oni nas upozoravaju na snagu
prirode, djelovanje nevidljivih veza i ranjivost zivih bica.
Biljezeci drvece na kartu po pravcima podzemnih energetskih
linija umjetnik usmjerava našu pozornost na nevidljive
procese i zaboravljena mjesta. Izmišljena biografija
kao sastavni dio rada 'Maja Sofija' poeticno evocira sudbinu
cempresa i izolaciju s kojom se suocava umjetnik po povratku
u ratom razorenu regiju Konavala.
Radovi Sandre Sterle zaokupljeni su ritualima
svakodenvnog zivota i istrazivanjima mjesta vezanih uz djetinjstvo.
Ona problematizira pitanja društvene angaziranosti i
neraskidivosti sprega s našim korijenima. U video radu
Okolo
naokolo umjetnica trci oko stabla masline obucena u narodnu
nošnju posudenu od seljanke na otoku Mljetu. Trceci u
krug oko drveta mudrosti ti krugovi se pretvaraju u cikluse
zenske prirode.
 Ivan
Šeremet rado ukazuje na neugodne istine.Vrlo reduciranim
sredstvima ovaj umjetnik uspješno izrazava frustracije
društvenom stvarnošcu. Novi
Zavjet's novcanicom od 100 kuna podsjeca nas na uobicajenu
stranu ljudske prirode, na korumpiranost, nepoštenje
i sveprisutno licemjerstvo. Ovo djelo izricito konstatira
da je novac nova vjera. Ono propituje stanje oranizirane religije
i komentira o površnom materijalizmu globalnog kapitalizma.
Umjetnost Slavena
Tolja cesto je povezana s njegovim rodnim Dubrovnikom.
On upotrebljava svoj zivotni okoliš, lokalne uvjete,
predmete i tamošnje vrijeme kao graditeljski materijal
za svoje umjetnicke projekte. Video rad kojim se ovdje predstvalja
dramatizira kraj ljubavne veze kroz cin guljenja krumpira.
Kroz intimnu prirodu svog djela Slaven Tolj poput šamana
performira snagu ljudskih emocija.
|
