ARHITEKTURA
U VIZUALNIM UMJETNOSTIMA
View
Gallery
Miljenko
Bengez, Zdravko Ćosić, Marcus Goldson, Predrag Goll, Kristina
Jeić, Francois Jolly, Mirjana Koren, Alem Korkut, Denis
Krašković, Goran Majetić, Bane Milenković, Saša Novak, Rajko
Svilar, Matko Vekić, Mirjana Vodopija i Branko Ružić
15. studeni - 12..prosinac
2002
Galerija
Balen predstavlja šesnaest umjetnika koji se u svom radu
bave temom arhitekture. Ovi umjetnici pripadaju različitim
generacijama i dolaze iz različitih krajeva, njihova arhitektonska
iskustva i umjetničke osobnosti jednako su raznolike. Svi
zajedno nude nam fascinantan i dubinski doživljaj arhitekture
u vizualnim umjetnostima.
Grad
Neki umjetnici gledaju na grad izvana, kao na tvrđavu čija
gradska vrata ostaju zatvorena, naglašavajući tako premoć
civilizacije nad ljudskom individuom. Za druge grad je nešto
sasvim organsko, njegova arhitektura prirodna i prilagođena
okolišu i ljudskim pogodnostima. Dok neki umjetnici rekonstruiraju
stvarna mjesta, drugima samo imaginarni gradovi nude idealni
ljudski habitat.
Urbana
infrastruktura
U pojedinim vizijama mostovi postaju romantični motivi i
pojavljuju se u plavoj boji vode, dok u drugima oni predstavljaju
kritički pristup prekomjernoj izgradnji suvremenog svijeta.
Ovdje sive boje betona dominiraju nad drugima, kao što u
pojedinim modernim gradovima velebna urbana infrastruktura
dominira nad životnim prostorom ljudskih mjerila.
Ulica
Kao jedan od najčešćih motiva u umjetnosti ulica privlači
svojom promjenjivošću i postojanošću. Posebice noću, kada
šetnja javnim prostorom ulice pruža nesputane mogućnnosti
zavirivanja u privatne prostore nepoznatih ljudi, provocirajući
istovremeno osjećaje pripadnosti i otuđenosti, a prije svega
instinktivne znatiželje probuđene osvijetljenim prozorom.
Kuća
U pojedinim radovima ova intimna i zaštitnička arhitektura
svoj idealni slobodni teritorij nalazi samo u prirodi, u
skrivenoj dolini. Međutim, krilatica "moja kuća, moja
sloboda" jednako je primjenjiva i na urbano stanovanje,
gdje unutrašnje dvorište ili pogled s viših katova nudi
istovjetan osjećaj sigurnosti i zadovoljstva.
Interijer
Preplavljena umjetnom svijetlošću izvana, unutrašnjost jedne
sobe poprima mistične i nepredviđene kvalitete. S druge
strane, difuzno propuštanje prirodne svijetlosti kroz vitraje
u sakralnu unutrašnjost može potaknuti umjetnika da u slikarstvu
stvori privid arhitektonske uzvišenosti.
Unutrašnja arhitektura
Zajedničko svima nama je podsvijesna žudnja za domom. Nekim
umjetnicima jedini bliski pristup temi arhitekture je kroz
tektoniku tijela i unutrašnju strukturu sebe.
Tektonika razuma
Jedna od značajki naše kulture je priznata potreba za estetskim
vrijednostima. Težnja za čistim formama i geometrijom, posvečujući
posebnu pozornost svijetlosti i sjeni, kako u arhitektonskoj
praksi, tako i u nekim radovima, očituje se u dominaciji
našeg racionalnog uma nad živućim formama.
Bit
Konceptualna umjetnost može nas približiti temeljnom poimanju
arhitekture i učiniti nas svijesnim osnovnih metoda gradnje,
važnosti ravnoteže i fizičkih zakona. Također ne smijemo
zaboraviti da se građevine ruše, a ne samo grade i da zapravo
pripadamo kulturi koja njeguje fascinaciju ciklusom konstrukcije
i kolapsa.
t}
